Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti (književnost, filologija, leksikografija, povijest, arheologija, numizmatika, geografija, kartografija, etnologija, filozofija i teologija). Svojim je djelovanjem u hrvatskom kulturnom i znanstvenom prostoru bio nerijetko preteča nadolazećih trendova u 19. stoljeću. Matija Petar Katančić je od svojih istraživačkih početaka bio iznimno savjestan i pedantan istraživač primjenjujući znanstvene metode citiranja i isčitavanja izvora koje su i danas aktualne. O tome svjedoči i razmišljanje budućeg nobelovca Theodora Mommsena koji je, služeći se bilješkama Matije Petra Katančića naveo : „…pokazuje vrhunsku pomnjivost i u porabu velike stručne literature a na to kod provincijskog autora nećeš drugdje lako naći…“ Za potrebe svojih radova Matija Petar Katančić je redovito prikupljao i prepisivao dijelove ili čak i cijele tekstove autora koji su pisali o prostoru Panonije i Ilirika a koje je on identificirao kao slavenske i hrvatske. Prvi je sa znanstvene razine, na temelju izvora, pisao o antičkoj Mursi, novoj i staroj rimskoj cesti kod Osijeka, opisao je mnogobrojne dostupne rimske spomenike s prostora Panonije kao i glasoviti turski most Sulejmana Veličanstvenog. Nakon odlaska u Zagreb poduzima brojna terenska istraživanja istražujući antičke lokalitete kao i lokacije naselja i gradova iz tog vremena. Temeljem tih radova stvara među prvima na našem prostoru osnove za razvoj arheologije i povijesne kartografije.